Imotski stećci

Stećci u Cisti ProvoLokalitet Dubravka, Sveta Barbara u općini Konavle i Crljivica u općini Cista Provo hrvatski su kandidati za upis na Listu svjetske baštine. Na tim lokalitetima nalaze se 174 stećka, a zastupljena su tri tipa nadgrobnih spomenika - ploče, sanduci i sljemenjaci, od pet osnovnih, među kojima su još križina i stub.

Predstavnik UNESCO-ova regionalnog ureda za znanost i kulturu u Europi Siniša Šešum, za obilaska lokaliteta, pojasnio je da proces kandidiranja i upisa stećaka na Listu svjetske baštine UNESCO-a traje dvije do tri godine, a trebao bi biti završen do kraja 2014.

EU daje 2,5 milijuna kuna

Konavoski stećci već su dio multilateralnog projekta valorizacije stećaka HER.CUL u sklopu kojega je županijska Regionalna razvojna agencija DUNEA organizirala sastanak partnera i stručnjaka iz četiri države regije. Odabirom projekta za financiranje u iznosu većem od 2,5 milijuna kuna, EU je prepoznao potrebu zaštite i promocije baštine stećaka kao jedinstvenu u ovom dijelu Europe, istaknuto je na skupu. 

Sudionici sastanka posjetili su lokaciju stećaka Novakovo greblje u Čepikućama kod Dubrovnika. Arheolog Domagoj Perkić iz Konzervatorskog odjela Dubrovnik pojasnio je kulturnu vrijednost lokaliteta na kojem će se kroz projekt HER.CUL obavljati restauratorski i konzervatorski radovi te će se turistički valorizirati. 

Zaštićeni arheološki lokalitet pod znakom UNESCO-a u 2014. godini mogla bi postati i Crljivica, jedno od najpoznatijih arheoloških nalazišta vanjskog tipa u Hrvatskoj, s brojnim stećcima i starim bunarima, u općini Cista Provo. Ako se to ostvari, promijenit će se slika cijele općine Ciste Provo, ali i Imotske krajine.

Načelnikovi snovi

Naime, kako smo doznali od Ivana Alduka, voditelja Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Imotskom, na projektu dobivanja UNESCO-ova certifikata radi se samozatajno već više od godinu dana, no sada su se stvari pokrenule i idu u dobrom smjeru. - Arheološko nalazište Crljivica, uz jedno manje nalazište u Konavlima, nominirani su preko Ministarstva kulture za ulazak u UNESCO-ovu zaštićenu baštinu. 

Nalazište Crljivica po broju od devedesetak stećaka, sedam bunara, te ostalih vanjskih eksponata broj jedan je u Hrvatskoj, jedinstven, i kada bi se, a ja duboko vjerujem u pozitivan ishod cijelog projekta, našlo podzaštitom UNESCO-a, bio bi to silan iskorak cijele Imotske krajine u otvaranju arheološkog tržiša, koje je jedno od vrlo značajnih segmenata sveukupne svjetske turističke ponude.

Na nama stručnjacima je sada da u detalje prezentiramo Ministarstvu kulture svaki segmenat toga nalazišta. Stećci su iz 14. i 15. stoljeća, a neki su jako dobro očuvani, s ornamentima koji pokazuju stil i način života u to vrijeme. Znači, naše će ministarstvo zajedno s onim iz BiH ići prema UNESCO-u, jer bi i taj dio prekogranične suradnje bio dodatni pozitivan motiv onima koji odlučuju o uvrštenju našeg lokaliteta - kaže Alduk. 

- Eh, kada bi se to sve realiziralo, nitko sretniji od nas - bile su prve riječi razdraganog načelnika općine Cista Provo Bože Ćubića.

- Znam za inicijativu, znam da Crljivica ima velike šanse. A ulaskom pod kapu UNESCO-a širom bi se otvorila vrata razvoja ovoga kraja. Niti kilometar dalje poznato je arheološko nalazište Crkvine, koje je i ovoga ljeta posjetio velik broj turista. A što bi tek bilo kada bi to UNESCO zaštitio!? 

Vjerujem da bi ovdje niknuli i neki drugi sadržaji za prihvat brojnih gostiju. Već sada u Cisti Provo imamo ljude koji u svojim apartmanima ugošćuju strance, a što kada bi Crljivica sutra bila na arheološkoj karti svijeta... O tome i ja sanjam - veli nam Ćubić. Mještani Ciste Provo i Ciste Velike nadaju se kako bi sve to moglo pokrenuti život i nagnati mlade na povratak.

Procvat mjesta

Mještani Ciste navode da će se morati riješiti i mnogi imovinskopravni odnosi, ne na samom lokalitetu, jer je on čitav u državnom vlasništvu, već u njegovoj blizini, ako bi se danas-sutra tu gradili neki novi sadržaji. A oni će, tvrde nam stručnjaci, sigurno doći, ako Crljivica dođe pod UNESCO.

Tu će biti i parkirališta, smještajni sadržaji, suvenirnice i štošta drugo što prati objekte, koji su pod krovom tako značajne svjetske organizacije kao što je UNESCO.

Za Slobodnu Dalmaciju pišu Braco Ćosić i Gabrijela Bijelić 
Snimke Braco Ćosić
Podijeli